ponedjeljak, 19. studenoga 2007.
FORUM
Uključite se na forum o svinji pfeifferici http://www.poljoprivredni-forum.com/viewtopic.php?f=17&t=668
srijeda, 24. listopada 2007.
Crna slavonska pasmina svinja
Crna slavonska pasmina svinja kao i sve ostale europske pasmine svinja vuku podrijetlo od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. Svrstavamo je u prijelazne ili kombinirane pasmine svinja.Nastala je na području Slavonije, u okolici Osijeka. Zbog dobrih proizvodnih svojstava brzo se počela širiti najprije u okolicu Osijeka, a zatim na područje Slavonije i Srijema, te u manjem broju i u Vojvodinu. Nakon drugog svjetskog rata bila je najbrojnija pasmina svinja u Slavoniji. Danas se ova pasmina uzgaja na području Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Najveći broj svinja ove pasmine uzgaja se na području općine Otok nedaleko od Vinkovaca.Crna slavonska pasmina svinja nastala je u 19. stoljeću na imanju vlastelina Pfei? era u Orlovnjaku u okolici Osijeka. Njezin nastanak vezan je uz potrebu imanja Pfei? er da se stvori svinja koja će biti ranozrelija, plodnija i s većim prinosom mesa. Isto tako morala je zadržati svojstva otpornosti i prilagođenosti držanju na ispaši. Da bi dobio takvu pasminu svinja, Pfei? er je prema navodima upravitelja imanja Karla Svobode kupio deset krmača lasaste mangulice i križao ih s nerastima berkšir pasmine. Od 1870. godine svakih 10 godina uvozilo se po 10 mladih nerasta pasmine Poland Chine, od kojih se najbolji nerast upotrebljavao za oplodnju samo s 10 odabranih krmača. Od proizvedenog potomstva, sva ženska grla izlučena su iz rasploda, dok je 10 najboljih muških grla ostavljeno do godine dana i tada je odabran najbolji nerast koji je upotrebljavan za oplodnju najboljih 10 krmača. Od ovih potomaka ostavljeni su nerasti za daljnji rasplod. To se ponavljalo svakih deset godina do 1910. godine kada su uvezena posljednja grla Poland Chine pasmine. Ovi postupci provodili su se u cilju ustaljivanja proizvodnih svojstava crne slavonske svinje. Zbog dobrih proizvodnih svojstava ova je pasmina svinja dobila brojne nagrade u zemlji i u inozemstvu (Beč 1873. i 1905. godine). Poslije drugog svjetskog rata pokušalo se popraviti crnu slavonsku pasminu svinja križanjem s cornwall pasminom. Crna slavonska svinja uzgajala se u slobodnom držanju što podrazumijeva da životinja veći dio vremena provodi na otvorenom krećući se po pašnjacima, livadama ili šumama gdje nalazi dio potrebne hrane. Samo u nepovoljnim uvjetima, u vrijeme prašenja i u vrijeme tova zatvarane su u za to pripremljene objekte.Crna slavonska svinja pripada u srednje velike pasmine svinja (60 - 75 cm visina do grebena). Glava je srednje duga, suha s ugnutim pro? lom, uši su srednje veličine i poluklopave. Vrat je srednje dug, dosta širok i dobre muskulature. Trup je dosta kratak s dubokim i širokim grudnim košem. Sapi su srednje široke i neznatno oborene. Šunke su srednje obrasle mišićjem. Noge su relativno kratke i tanke. Koža je pepeljaste boje, obrasla crnom srednje dugom i rijetkom ravnom čekinjom. Rilo i papci su crne boje. Krmače imaju najčešće 10, rjeđe 12 crno pigmetiranih sisa.Krmače ove pasmine prase prosječno po leglu 7 - 8 žive prasadi, teške pri rođenju od 0,760 do 1,920 kg. Prasad je kod rođenja jednobojno sivkasta, gotovo bez dlake. Krmače odbiju 6 - 7 prasadi prosječne mase od 8,0 - 12,3 kg. Tijekom dojenja plotkinja proizvede tri kg mlijeka dnevno, odnosno mliječnost krmača u dojnom razdoblju varira između 116 i 211 kg. Gubici od prašenja do odbića kreću se od 10,00 do 19,95 %. U intenzivnom tovu postižu dnevni prirast od 500 - 550 grama, a za kilogram prirasta troše 4,5 do 5 kg kukuruza. Na liniji klanja polovice su imale od 32,59 do 42,59% mišićnog tkiva. Kakvoća mesa crne slavonske svinje procijenjena bojom mesa, Ph mesa i sposobnošću vezanja vode je dobra. Postotak intramuskularne masti je visok (6 do 8 %). U Hrvatskoj je 31. 12. 2001. bilo pod kontrolom 237 krmača i 26 nerasta. Prema broju svinja ova pasmina pripada skupini "ugroženo za opstanak", te će biti potrebno dosta truda, ali i novčanih sredstava da se ona očuva odnosno da se u nadolazećem razdoblju poveća njezin broj.Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20. Tada se pasmina nalazila u fazi kritično za opstanak.U cilju očuvanja i zaštite ove pasmine osnovana je "Udruga uzgajivača crne slavonske svinje". Uz ovu udrugu očuvanju ove pasmine svinja značajan doprinos daje i država kroz osiguranje novčanih sredstava za poticaje uzgajivačima. Isto tako u očuvanje i povećanje broja svinja uključene su znanstvene i stručne ustanove u Hrvatskoj.
(preuzeto sa: www.hssc.hr)
(preuzeto sa: www.hssc.hr)
petak, 7. rujna 2007.
četvrtak, 6. rujna 2007.
Standard Hrvatskog ovčara
Standard: HRVATSKI OVČAR (CHIEN DE BERGER DE CROATE)
FEDERATION CXNOLOGIQUE IN TERNATIONALE (FCI)
Secreteriat General: 12. Rue Leopold II, Thuin (Belgique)No:277 le 31.januier 1969.
OPĆI UTISAK:
Hrvatski ovčar je pas na donjoj granici srednje visine. Živahan je, pažljiv i skroman pastirski pas. Lako poučljiv. Osnovno je crne boje, a karakteristična je kratka dlaka na glavi i nogama.Visina kod grebena iznosi kod mužjaka i kod ženke 40-50 cm. Pas je nešto izduženog pačetvorinastog formata (on je oko 10% duži od visine).Naročiti mu je razvijen instinkt čuvanja stoke, a veoma je upotrebljiv i kao čuvar kuće.
GLAVA:
Općenito: Glava je relativno laka, klinastog oblika.Gubica se prema lubanjskom dijelu glave odnosi kao 09:11. Ukupna dužina glave iznosi oko 20 cm.
a) Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu, očni lukovi nisu izraženi, obrazi su zaobljeni.Općenito,glava je suha. Čeona brazda izražena.Lubanjski dio ovalan.Tjemeni greben možebiti izražen.
b) Gubica je suha, nosni hrbat ravan i klinasti je produžetak lubanjskog dijela glave.Dobro je razvijena, donja vilica čini skladnu cjelinu s linijom nosnog hrpta. Gubica nije šiljasta ni tupasta.
c) Zubalo je dobro razvijeno. Dozvoljeno je i klještasto zubalo, no poželjno je škarasto.
d) Usnice su suhe, prilegnute, elastične, usni kutevi zatvoreni. Usnice su izvana crno pigmentirane.
e) Njuška je uvijek crna, ne iskače od linije nosnog hrpta.
f) Stop je slabo izražen
g) Oči su smeđe do crne, srednje veličine, bademastog oblika, ravno položene, priljubljenih kapaka, živahnog izgleda.Rubovi očnih kapaka su tamno pigmentirani.
h) Uho je nešto postrance nasađeno, stojeće ili polustojeće, trokutastog oblika, srednje veliko. Kupiranje nije dozvoljeno.Poželjne su stojeće uši.
VRAT:
Vrat je nešto podignut nad linijom leđiju, gornja i donja linija vrata je ravna.Umjereno je dug, srednje snažan,dubok, dobro zaobljen,mišičav. Koža je bez nabora i gusto je odlakan.
TRUP:
a) Leđa su kratka i ravna, mišičava.Slabinski dio je kratak i dobro povezan, greben nije izražen.Prijelaz u vrat je postupan.
b) Prsa su srednje dužine, dosta široka i duboka, rebra svedena, grudi slabo izražene.Prijelaz u vrat je u ravnoj liniji.
c) Trbuh je blago usukan,slabine su ispunjene, čvrste.
d) Sapi su srednje duge, u blagom padu, mišičave, primjereno široke.
e) Rep je srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u leđnoj liniji, u afektu iznad leđne linije. Postoji urođena bezrepost ili se rep kupira tako da je kod odraslog psa dog oko 4 cm.
PREDNJI DIO:
a) Kutevi prednjih nogu su otvoreniji, stav strmiji, noge ravne, gledano sprijeda paralelne.Noge su srednje dužine.Lopatica je srednje dužine, nešto strmije postavljena, dobro mišičave. Nadlaktica je je relativno kratka, podlaktica je duga, mišičava.Kosti su lakše.
b) Šapje je suho, ne ističe se. Došapje je kratko, ne sasvim okomito na pod, šape male,čvrste, poluzečje.Prsti skupljeni.
STRAŽNJI DIO:
Stražnje noge su srednje otvorenih kuteva. Noge gledano straga su paralelne.Potkoljenica je duža, skočni zglob niži.Stegno je srednje širine, mišičavo.Skočni zglob je suh,dobro izražen, srednje otvorenog kuta.Stražnje šape su iste kao prednje, male i čvrste, no nešto izduženije.Čaporci se otklanjaju.
KRETANJE:
Hrvatski ovčar kreće se živahnim kasom, a korak mu je umjerene dužine.
DLAKA:
a) Dužina dlake je na leđima 7-14 cm.Lični dio glave uvijek je kratko odlakan. I uši su s vanjske strane kratko odlakane, dok su iznutra obrasle dugom dlakom. Stražnje strane prednjih nogu je duže odlakano od šapja. Stražnje noge su gačaste do skočnog zgloba. Dlaka je relativno meka, valovita do potpuno kovrčava.Ne smije biti vunasta.
b) Poddlaka mora biti gusta. Temeljna boja dlake je crna.Dozvoljene su pojedine bijele dlake.Bijele dlake na glavi, tijelu i repu nisu dozvoljene, dok su dozvoljene na grlu, grudima i prsima. Bijele oznake na prstima su dozvoljene, ali nepoželjne.
GREŠKE:
Hrvatskog ovčara isključuju slijedeće greške:
- manjak više od dva prva premolara (peti zub)
- svijetle oči
- albinično oko
- svaka druga boja njuške osim crne
- potpuno vunasta i jako duga dlaka
- bijele oznake na glavi, tijelu i repu
- dulje odlakano lice
- potpuno viseće uši
- čarapaste noge (putaste smanjuju ocjenu)
- predgrizači i podgrizači
- visina viša ili niža od propisane.
FEDERATION CXNOLOGIQUE IN TERNATIONALE (FCI)
Secreteriat General: 12. Rue Leopold II, Thuin (Belgique)No:277 le 31.januier 1969.
OPĆI UTISAK:
Hrvatski ovčar je pas na donjoj granici srednje visine. Živahan je, pažljiv i skroman pastirski pas. Lako poučljiv. Osnovno je crne boje, a karakteristična je kratka dlaka na glavi i nogama.Visina kod grebena iznosi kod mužjaka i kod ženke 40-50 cm. Pas je nešto izduženog pačetvorinastog formata (on je oko 10% duži od visine).Naročiti mu je razvijen instinkt čuvanja stoke, a veoma je upotrebljiv i kao čuvar kuće.
GLAVA:
Općenito: Glava je relativno laka, klinastog oblika.Gubica se prema lubanjskom dijelu glave odnosi kao 09:11. Ukupna dužina glave iznosi oko 20 cm.
a) Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu, očni lukovi nisu izraženi, obrazi su zaobljeni.Općenito,glava je suha. Čeona brazda izražena.Lubanjski dio ovalan.Tjemeni greben možebiti izražen.
b) Gubica je suha, nosni hrbat ravan i klinasti je produžetak lubanjskog dijela glave.Dobro je razvijena, donja vilica čini skladnu cjelinu s linijom nosnog hrpta. Gubica nije šiljasta ni tupasta.
c) Zubalo je dobro razvijeno. Dozvoljeno je i klještasto zubalo, no poželjno je škarasto.
d) Usnice su suhe, prilegnute, elastične, usni kutevi zatvoreni. Usnice su izvana crno pigmentirane.
e) Njuška je uvijek crna, ne iskače od linije nosnog hrpta.
f) Stop je slabo izražen
g) Oči su smeđe do crne, srednje veličine, bademastog oblika, ravno položene, priljubljenih kapaka, živahnog izgleda.Rubovi očnih kapaka su tamno pigmentirani.
h) Uho je nešto postrance nasađeno, stojeće ili polustojeće, trokutastog oblika, srednje veliko. Kupiranje nije dozvoljeno.Poželjne su stojeće uši.
VRAT:
Vrat je nešto podignut nad linijom leđiju, gornja i donja linija vrata je ravna.Umjereno je dug, srednje snažan,dubok, dobro zaobljen,mišičav. Koža je bez nabora i gusto je odlakan.
TRUP:
a) Leđa su kratka i ravna, mišičava.Slabinski dio je kratak i dobro povezan, greben nije izražen.Prijelaz u vrat je postupan.
b) Prsa su srednje dužine, dosta široka i duboka, rebra svedena, grudi slabo izražene.Prijelaz u vrat je u ravnoj liniji.
c) Trbuh je blago usukan,slabine su ispunjene, čvrste.
d) Sapi su srednje duge, u blagom padu, mišičave, primjereno široke.
e) Rep je srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u leđnoj liniji, u afektu iznad leđne linije. Postoji urođena bezrepost ili se rep kupira tako da je kod odraslog psa dog oko 4 cm.
PREDNJI DIO:
a) Kutevi prednjih nogu su otvoreniji, stav strmiji, noge ravne, gledano sprijeda paralelne.Noge su srednje dužine.Lopatica je srednje dužine, nešto strmije postavljena, dobro mišičave. Nadlaktica je je relativno kratka, podlaktica je duga, mišičava.Kosti su lakše.
b) Šapje je suho, ne ističe se. Došapje je kratko, ne sasvim okomito na pod, šape male,čvrste, poluzečje.Prsti skupljeni.
STRAŽNJI DIO:
Stražnje noge su srednje otvorenih kuteva. Noge gledano straga su paralelne.Potkoljenica je duža, skočni zglob niži.Stegno je srednje širine, mišičavo.Skočni zglob je suh,dobro izražen, srednje otvorenog kuta.Stražnje šape su iste kao prednje, male i čvrste, no nešto izduženije.Čaporci se otklanjaju.
KRETANJE:
Hrvatski ovčar kreće se živahnim kasom, a korak mu je umjerene dužine.
DLAKA:
a) Dužina dlake je na leđima 7-14 cm.Lični dio glave uvijek je kratko odlakan. I uši su s vanjske strane kratko odlakane, dok su iznutra obrasle dugom dlakom. Stražnje strane prednjih nogu je duže odlakano od šapja. Stražnje noge su gačaste do skočnog zgloba. Dlaka je relativno meka, valovita do potpuno kovrčava.Ne smije biti vunasta.
b) Poddlaka mora biti gusta. Temeljna boja dlake je crna.Dozvoljene su pojedine bijele dlake.Bijele dlake na glavi, tijelu i repu nisu dozvoljene, dok su dozvoljene na grlu, grudima i prsima. Bijele oznake na prstima su dozvoljene, ali nepoželjne.
GREŠKE:
Hrvatskog ovčara isključuju slijedeće greške:
- manjak više od dva prva premolara (peti zub)
- svijetle oči
- albinično oko
- svaka druga boja njuške osim crne
- potpuno vunasta i jako duga dlaka
- bijele oznake na glavi, tijelu i repu
- dulje odlakano lice
- potpuno viseće uši
- čarapaste noge (putaste smanjuju ocjenu)
- predgrizači i podgrizači
- visina viša ili niža od propisane.
srijeda, 5. rujna 2007.
Knjiga o Hrvatskom ovčaru
http://www.lulu.com/content/743628
KNJIGA O HRVATSKOM OVČARU - zasad crno-bijela a uskoro i potpuno izdanje u boji
Autor: Jasminko Kormoš Buco
KNJIGA O HRVATSKOM OVČARU - zasad crno-bijela a uskoro i potpuno izdanje u boji
Autor: Jasminko Kormoš Buco
utorak, 4. rujna 2007.
Djelatnost OPG-a
Naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ( četveročlana obitelj ) bavi se ponajprije uzgojem Crne slavonske pasmine svinja ( Pfeiferica). Pasminu uzgajamo oko godinu i pol dana kada smo iz Tomašanaca nabavili prva dva ženska praseta i prekinili uzgoj bijelih tj. hibridnih svinja. Trenutno posjedujemo dvije krmače, šest nazimica i deset bravaca u tovu. Cilj nam je doći do broja od deset krmača za početak. U budućnosti se vidimo u izradi tradicionalnih slavonskih suhomesnatih proizvoda. Obrađujemo oko 12 ha poljoprivrednih površina za potrebe stočne hrane. Plan nam je prijeći na ekološku poljoprivredu odnosno uzgoj svinja na otvorenom.
Isto tako u sklopu OPG-a imamo uzgajivačnicu Hrvatskog ovčarskog psa VILJEVO FCI 70/07. Plan nam je paralelan uzgoj crnih svinja i pasa koji bi radili sa tim svinjama.
Isto tako u sklopu OPG-a imamo uzgajivačnicu Hrvatskog ovčarskog psa VILJEVO FCI 70/07. Plan nam je paralelan uzgoj crnih svinja i pasa koji bi radili sa tim svinjama.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)