Da podsjetim.
Peticija Vladi Republike Hrvatske radi:
1. Očuvanja tradicijske proizvodnje zaštičene stare slavonske šljivovice temeljene na izvornom zemljopisnom podrijetlu autohtonih/zavičajnih sorti šljiva
2. Nastavljanja projekta identifikacije autohtonih/zavičajnih sojeva šljiva.
Tijekom 2006. godine kako na području cijele Slavonije tako i na području Viljeva izvršeno je opsežno istraživanje o autohtonim zavičajnim sortama šljiva. Projekat je pokrenut od strane Udruge proizvođača prirodne domače šljivovače " SLAVONKA " Osijek na čelu sa mr. Stjepanom Galovićem u suradnji sa Zavodom za voćarstvo iz Zagreba.
Povjerenik Udruge za donjomiholjačko područje Dominik Knežević na temelju vlastitih istraživanja pronašao je 7 autohtonih viljevačkih sorti šljiva te su kvalitetna i lako dostupna stabla pojedinih sorti na terenu locirana i plombirana od strane ZZV Zagreb te je sa njih u više navrata uzet uzorak radi raznih analiza.
Autohtone viljevačke sorte šljiva su:
- MANDALENKA SITNA
- MANDALENKA
- MIOLJČANKA
- BELA STAROVERSKA
- RASKALJANKA
- GLODVARA
- PASJARA
Mandalenka je plava šljiva. Bela staroverska i Mioljčanka su bele a ove sve druge su plave. Usput Mioljčanka je ustvari sorta Valpovka ali se u Viljevu kaže Mioljčanka jel su prve sadnice tamo u 2.svj. ratu donešene iz Miholjca. Zato je malo sitnija od prave Valpovke. Danas Mioljčanku treba uzimat direktno iz Valpovštine jel su tamo jako krupne. Četiri idu u šaku.
Ošo ja sa teme. Kao što rekoh Mandalenka je plava šljiva okruglastijeg oblika. Sazrijeva kad i večina tj. između Gospi. Lako se odvaja od koščice.
Postoji i varijanta Mandalenke koju sam ja nazvao Mandalenka sitna. Osim što je sitnijeg ploda ona se razlikuje od Mandalenke po dobu sazrijevanja. Naime ona je naša najranija autohtona sorta. Sazrijeva več tokom srpnja.
Nasuprot njoj je naša najkasnija sorta Bela staroverska. To je ona sitna bijela sa malim piknjicama koja se ne da sa grane već se mora trest. Najaromatičnija je i zbog kasnog sazrijevanja uvati puno sunčanih dana te je u večini slučajeva velikog postotka šečera. Najkvalitetnija je sorta za rakiju. To je ona od koje rakija miriši čak na put kad se peče.
Raskaljanka ili jednostavno Plava je najvjerojatnije sorta Bistrica. Ona je prava pekmezara.
Glodvara je sorta koju samnaziv karakterizira. Jako se teško odvaja od košcice.
Pasjara je vizualno dosta zanimljiva ali je ustvari najnekvalitetnija. Iako krupna i lako se odvaja od koščice jako je vodenasta i malog je postotka arome i šečera.
Sve naše autohtone sorte su za intenzivnu tj. modernu proizvodnju jako ne interesante i ekonomski neisplative. Dali zbog male veličine ploda, teškog odvanja od koščice ili teškog odvajanja od grane tj.peteljke. Ali one imaju nešto što hibridi nemaju. Jaku aromu i otpornostna bolesti i loše godine. Uglavnom daju najbolju rakiju.
Ovo je terenski zapisnik poslan središnjici UPDŠ Slavonka u Osijeku.
"IDENTIFIKACIJA AUTOHTONIH/ZAVIČAJNIH SORTI ŠLJIVA
Tablica autohtonih/zavičajnih sorti
Redni broj Ime i prezime Mjesto nasada Naziv sorte, broj stabala Adresa stanovanja Telefon
1. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
2. Ana Bratuševac Viljevo Raskaljanka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
3. Ana Bratuševac Viljevo Pasjara(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
4. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka rana(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
5. Antun Blaženović Viljevo Mi'oljčanka(25) B.Radića131, Viljevo 031/644-456
6. Mirko Šmit Viljevo Bela staroverska(30) B.Radića108, Viljevo 031/644-256
7. Ivo Barjaktarić Viljevo Glodvara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
8. Ivo Barjaktarić Viljevo Pasjara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
9. Ivo Barjaktarić Viljevo Mandalenka rana(3) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
Pojašnjenje i opis pojedinih sorti
Bela staroverska
Kao što i sama riječ kaže to je bijela šljiva ( bela zato što Viljevci, Šokci kao i svi drugi Podravski Šokci govore štokavskom ekavicom). Ovo je šljiva dosta sitnog roda koji se se jako drži za peteljku i opada tek pravo zrela ( ako i onda padne, u puno slučajeva se morali udarati drvenim pritkama da padne ). Također se jako teško odvaja od koštice. Pjegava je i kada je zrela pravo žute boje. Najkasnija naša sorta(druga polovina 9. do prva polovina 10.mj.) . Jako je malo ima u selu baš zbog težine sakupljanja(sitna je) i branja(ne da se od peteljke). Daje puno rakije. Rakija je izvrsna i finog mirisa. Po meni najbolja za rakiju.
Mioljčanka
Ovo je ustvari Valpovka samo je naši ljudi zovu tako jel su ju donijeli iz Miholjca (sami Miholjčani kažu Valpovka).
Raskaljanka ili jednostavno Plava
Šljiva za koju mislim da je ustvari Bistrica. Srednje krupnog duguljastog ploda ( krupnijeg od bele) sa crtom po sebi. Lako se raskalja (kao što i sam naziv kaže) i odvaja od koštice. Više se koristi kao konzumna (za pekmeze ili sviježa za knedle ) ali se i od nje peče rakija. Rodi od Velike Gospe do Miolja.
Mandalenka
Plava šljiva sasvim okruglog ploda. Drvo dosta hrapavije kore u odnosu na ostale šljive. Iako sitnijeg ploda lako pada sa stabla pa je malo omiljenija od bele ali je nema puno u selu. Rodi od Ilinja do Velike Gospe. Dobra za rakiju. Po meni vrlo zanimljiva sorta i nema je puno.
Mandalenka rana
Ovo je ustvari isto što Mandalenka, samo što je sitnija i rodi ranije( već od druge polovine lipnja). To je prva šljiva u selu.
Glodvara
Plava šljiva duguljastijeg ploda, nešto slično kao raskaljanka samo, kako sama riječ kaže, ne da se odlupit od koštice pa se glođe . Također teško pada sa stabla pa se primjenjuje tehnika udaranja po granama kao kod bele ,pogotovo kod visokih stabala. Jako je trnovita i čvrstih, žilavih grana. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako slatka šljiva i po nekima najbolja za rakiju.
Pasjara
Plava šljiva nešto većeg ploda od svih ostalih nabrojanih. Plod okruglastiji do čak zbijen po uzdužnoj osi. Ima crtu na sebi ali se ne da raskaljati zbog svoje meke konstitucije kada je zrela. Više je vodena. I samo stablo odnosno grane su nekako nježnije. Nema trnja. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako je rijetka i u selu ima svega desetak stabala ukupno.Dobra za rakiju.
Evo nadam se da sam uspio napraviti što ste tražili. Trudio sam se obići teren što više iako nisam imao puno vremena. Da je bilo više vremena možda bih našao kvalitetnija stabla i obišao i druga okolna sela u kojima ima više šljivika. Naime okolna sela su Vlaška a oni kao takvi nisu toliko bili napredni u smislu voćarstva te nisu sadili puno drugog voća za razliku od Viljevaca koji su dosta rano počeli saditi sve i svašta. Dakako u tim selima se imena ovih nabrojanih sorata totalno razlikuju (npr. kod njih se ringlov kaže doroncija, pa onda imamo bjelicu pa ranku).
Stanje oko broja stabala ovih starih nabrojanih sorti u selu Viljevu je alarmantno pogotovo bele staroverske i glodvare koje su ponajbolje za rakiju. Ljudi su nakon II. svj. rata počeli masovno saditi Mioljčanku(Valpovku) zbog krupnijih plodova i lakog sakupljanja. Za Pasjaru nisam siguran da je stara sorta ( iako ljudi kažu da je ) baš zbog nježnosti grana, glatkoće kore i to što nema trnja. Mandalenka je jako zanimljiva sorta. Daje dobru rakiju a ipak nije teška za ubirati kao bela i glodvara.
Kako se malo intenzivnije u zadnjih 4, 5 godina zanimam za šljivarstvo i proizvodnju rakije došao sam do dva zaključka. Prvi je da se broj stabala naših autohtonih šljiva a i općenito stabala vočaka strahovito brzo smanjuje. Da na pričamo o starim jabukama i kruškama. Na prste oba dvije ruke bi se dalo nabrojati koliko ih ima u selu. Šteta je da se nitko ne interesira malo više te da se ne bavi kalemljenjem istih u svrhu spašavanja od totalnog uništenja. O šljivama da ne govorim. Krče se munjevitom brzinom. Svima je loša uspomena kad su se morali dizati rano i ići kupiti šljive. Rakiju danas malo ljudi konzumira. Naravno u odnosu koliko se konzumirala u prošla vremena kada su rakija i vino bila jedina pića ( osim vode naravno ). Tu dolazim do drugog zaključa. Devedeset posto rakije koja se danas peče po domačinstvima je jako loše kvalitete i time opasna za zdravlje. Čini se niz grešaka u prikupljanju plodova, njihovih stavljanja u posude za ukomljavanje te same destilacije.
http://www.dzzp.hr/publikacije/zbornik_sazetaka_radna_verzija.pdf
Na strani 86. imate detaljan opis projekta.
Nema komentara:
Objavi komentar